Karneval (lat. caro: meso + levare: dignuti; u značenju „zbogom mesu”) je svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi. U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju mesopust, poklade ili fašnik(od njem. Fastnacht, tj. „noć posta”), koji su više vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštivati pravila i ritual, njihov početak i kraj. Osim tih naziva u uporabi su i krnjeval, krnoval, pokladi, pust, fašnjek ili maškare. Pokladni ophodnici također se nazivaju raznovrsnim nazivima poput maskara, mačkara, fašenka, pusta, dida, pesnika i ostalih naziva koji se razlikuju od mjesta do mjesta, kao i skupina poput zvončara, baba, pokladara, maškura i drugih, a pokladni nazivi ponekad označavaju nekoliko pojmova. Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove, bakljade, vatromete, obasipanje cvijećem, konfetima i korijandolima, te na kraju svečano spaljivanje ili pokapanje velike lutke, personifikacije „princa karnevala”. Najpoznatiji su Brazilski karneval, koji je dio brazilske kulture i nacionalnog identiteta Brazila  povezan sa sambom i obilježavaju ga najveće povorke na svijetu. Najveći su u gradovima Rio de Jeneiro, Sao Paulo i Salvador. U Italiji je najpoznatiji Venecijanski karneval. U Hrvatskoj su najpoznatiji Riječki karneval, Samoborski fašnik, Međimurski fašnik.....( i FAŠNIK U TRNOVEČKOJ ŠKOLI, kaj ne?)