e-usmjeravanje:
NASTAVA NA DALJINU
Virtualne učionice
- nalaze se u aplikaciji MS Teams
« Siječanj 2025 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
Andrija Mohorovičić jedan je od najznamenitijih hrvatskih znanstvenika svih vremena, te svjetski velikan seizmologije i geofizike. Rođen je 23. siječnja 1857. u Voloskom kraj Opatije, a umro je u Zagrebu 18. prosinca 1936. godine. Djelovao je kao srednjoškolski i naslovni izvanredni sveučilišni profesor, te akademik. Bio je i upravitelj Meteorološkog opservatorija na Griču u Zagrebu, ustanove koja je početkom 20. stoljeća prerasla u Geofizički zavod. U početku se Mohorovičić bavio uglavnom meteorologijom - tumačio je pojave, vodio službu tadašnje Hrvatske i Slavonije, te proširivao aktivnosti opservatorija i na ostala područja geofizike, posebno na seizmologiju.
Prvi je u svijetu, na osnovi analize seizmograma, utvrdio plohu diskontinuiteta brzina potresnih valova koja odjeljuje koru od plašta Zemlje. Njemu u čast ta je ploha, ujedno i najveća prirodna tvorba koja postoji na čitavoj Zemlji, nazvana Mohorovičićevim diskontinuitetom. Ovo je otkriće, bez sumnje, najvažnija znanstvena spoznaja otkrivena i objavljena u Hrvatskoj.
U Zagrebu je Mohorovičić osnovao seizmološku postaju - jednu od najboljih u svijetu - čime je utemeljio hrvatsku seizmološku školu i službu općenito. Nabavkom preciznih opservatorijskih ura uspostavio je i službu točnog vremena, a u svijetu je poznat i po imenima kratera na Mjesecu, asteroida, te granice između kore i plašta na Marsu.